5 stvari koje svi znaju o mozgu, a svi znaju pogrešno

Sadržaj:

5 stvari koje svi znaju o mozgu, a svi znaju pogrešno
5 stvari koje svi znaju o mozgu, a svi znaju pogrešno
Anonim

Logičke igre čine vas oštrijim, kontinuirano surfanje Internetom čini vas dosadnijim. Alkohol uništava naše moždane ćelije. Takve i slične tvrdnje opstaju u popularnom vjerovanju, iako zapravo nisu istinite

Ljudi s lijevom stranom mozga su organizirani, desni ljudi su kreativni

943592 96763 prednji
943592 96763 prednji

Dobro je vjerovati da je već odlučeno od trenutka kada se rodimo, hoćemo li biti kreativni ili organizirani. To bi značilo da koliko god se trudili da se razvijamo u jednom ili onom smjeru, ova osobina je već genetski kodirana. Međutim, kao što se može vidjeti iz članka na Yahoo He alth, zapravo ne postoje ljudi s desnim i lijevom mozgom.

Vjerovanje je počelo još 1800-ih, kada je otkriveno da oštećenje jedne strane mozga često uzrokuje oštećenje ili gubitak istih vještina. Međutim, budući da se provodi sve više studija skeniranja mozga, otkriveno je da su moždane hemisfere povezane na mnogo složeniji način nego što se prvobitno vjerovalo, a i kreativni i analitičko-organizacijski zadaci mogu pokrenuti aktivnost i lijeve i desne hemisfere mozga. U slučaju ljevorukih osoba, ovim se objašnjavala disleksija, izuzetna kreativnost, a ponekad i homoseksualnost. Nedavno je otkriveno o disleksiji da osobe koje pate od nje imaju potpuno različite šanse da nauče čitati ili ne, te da se sve to može otkriti skeniranjem mozga.

Koristimo samo 10 posto kapaciteta našeg mozga

Stockfresh 1038102 ljudski-mozak-graf-sa-šarenim-grafikom veličineM
Stockfresh 1038102 ljudski-mozak-graf-sa-šarenim-grafikom veličineM

Koliko god izgledalo primamljivo vjerovati da koristimo samo 10 posto kapaciteta našeg mozga (urbana legenda kaže da je ovo vjerovanje postalo široko prihvaćeno zbog TV reklame), istina je da ne vrijedi čekati veliki proboj da vas nauči da koristite cijeli naš mozak i postanete super-inteligentna bića.

Funkcionalne MRI i PET studije su dokazale da složenije aktivnosti pokreću aktivnost u nekoliko područja mozga, tako da u toku dana gotovo sve oblasti mozga u određenoj mjeri rade. Činjenica da oštećenje samo malog dijela može biti razorno dokaz je važnosti svakog malog dijela našeg mozga. Ipak, imamo rezerve. Nakon detaljnog ispitivanja mozga starijih osoba, ustanovljeno je da su oni koji su pokušavali da se održe psihički svježi – čitali, igrali šah, išli u pozorište – imali manje simptoma Alchajmerove bolesti, iako su pokazivali iste fizičke promjene kao njihovi manje mentalno aktivni vršnjaci. To znači da mentalnim treningom možemo ojačati naše moždane rezerve, na koje se možemo osloniti kasnije u slučaju problema.

Alkohol uništava moždane ćelije

Stockfresh 414067 momci-pije-pivo sizeM
Stockfresh 414067 momci-pije-pivo sizeM

Ne uzbuđujte se zbog činjenice da je problem alkohola riješen i svi će od sada piti kao kučka. Međutim, da bi naše moždane ćelije umrle, morali bismo piti onoliko koliko je ljudski nemoguće.

A studija iz 1993. prvi put je objavila dokaze da nema razlike u gustini moždanih ćelija između alkoholičara i nealkoholičara. Istraživanje je provela Grethe Jensen, na osnovu uzoraka uzetih iz mozga mrtvih ljudi. Od tada su sprovedena mnoga dodatna istraživanja i studije u tom smislu, a naravno da je tema nešto što pruža obilje mogućnosti za debatu.

Ono što alkohol definitivno čini, i zašto ga ipak vrijedi držati u umjerenim količinama, je to što mijenja i narušava komunikaciju stanica među sobom, što utiče na cjelokupno naše funkcioniranje: mišiće, govor, koordinaciju pokreta i prosuđivanje.

Tehnologija i internet pogoršavaju pamćenje

Stockfresh 704278 internet maniac sizeM
Stockfresh 704278 internet maniac sizeM

Ova zabluda polazi od - isprva naizgled logične - linije razmišljanja, da ako neka vrsta tehnološkog uređaja sve radi umjesto nas, onda će naše pamćenje usporiti jer nema stvarne potrebe da ga koristimo. GPS nam govori kuda da idemo, tako da nije potrebno pamtiti rutu. Brojeve imamo u telefonima, pa često ne bismo mogli ni napamet da se setimo imena najbližih rođaka.

U stvarnosti, međutim, radi se o činjenici da se sa promjenom životne situacije u memoriju bilježe različite vrste informacija, kao što su, na primjer, koje ključne riječi se mogu koristiti za pronalaženje određenih informacije sa interneta. Koncept transaktivne memorije prvi je upotrijebio Daniel Wagner, profesor psihologije na Harvardu, ali ga još nije objavio na internetu. Njegov eksperiment je otkrio da se tokom dugih perioda kohabitacije, parovi oslanjaju jedno na drugo kao na banku sjećanja na isti način na koji se obični ljudi danas oslanjaju na World Wide Web.

Nedavni eksperiment je otkrio da ako je grupi ljudi rečeno da će informacije pohranjene na njihovom računaru na kraju biti izbrisane, oni su to zapamtili mnogo bolje od druge grupe koja je znala da su njihove informacije sigurne. Ovaj drugi je, s druge strane, bolje zapamtio šta je gde i po kom sistemu pakovano.

Logičke igre razvijaju inteligenciju

Stockfresh 399134 gamer-ilustracija sizeM (1)
Stockfresh 399134 gamer-ilustracija sizeM (1)

Prema marketinškoj kampanji kompanije za proizvodnju kompjuterskih igara, ako neko igra logičke igre deset minuta u autobusu kući svaki dan, to poboljšava inteligenciju. BBC je posumnjao u istinitost tvrdnje i naručio eksperiment u kojem su učenici podijeljeni u tri grupe i dobili različite zadatke. U prvoj grupi eksperimentalni ispitanici su šest sedmica igrali igrice rješavanja problema-analiza situacija, u drugoj igrice matematike, fokusiranja pažnje i pamćenja, dok u trećoj nije bilo igara, već su različiti zadaci rješavani putem interneta..

Rezultat nakon šest sedmica bio je da se nijedna od općih vještina rješavanja zadataka grupe nije dokazano poboljšala. Naravno, njihovi rezultati u igrama koje su im dodeljene poboljšali su se tokom eksperimenta.

Usput, studija je razbjesnila mnoge u zdravstvenoj struci. Nekoliko ljudi vjeruje da je eksperiment bio kratak i da nije bio pogodan za naučna otkrića. Dobar učinak treninga logike i pamćenja na funkciju mozga već je vjerodostojno dokazana od strane nauke u nekoliko navrata.

O još više zabluda o funkciji mozga možete pročitati u članku Lifehackera, naučno-informatičkog online magazina, koji je također pružio početnu tačku za ovaj članak.

Preporučuje se: